Dva interesantna događaja koji su oglašena u svetskim medijima su privukli (moju) pažnju ovih dana. Verujem da mogu biti interesantni za čitaoce bloga.
1. Potraga za poreklom univerzuma
IBM i ASTRON su u potrazi za naučnicima koji bi da učestvuju u onome što je opisano kao najveći svetski izazov u području obrade velikih količina podataka (engl. Big Data, ne znam da li postoji adekvatniji predlog na naš jezik). Istražuje se poreklo univerzuma.Prva radna verzija programa državne podrške IT sektoru postavljena je na Web sajtu Ministarstvu finansija i privrede. Prema ovom programu, industrija softvera i IT usluga biće podstaknuta i podržana u četiri osnovna segmenta:
Kako spaliti ili progutati poruku u današnje vreme kada se one prenose elektronskim sredstvima komunikacije? Kako sačuvati privatnost i tajnost komunikacije? U ovom tekstu su opisani neki od aktuelnih sistema i aplikacija.
U tekstu Scientists offer quantum theory of soul's existence opisana je ukratko ova teorija dvojice naučnika.
Sa druge strane, nije daleko ni hakerisanje ljudskog tela i ljudske duše odnosno medicinskih pomagala, zatim čitanje moždanih talasa i ko zna šta još.
Mediji su ovih dana posvetili dosta pažnje izjavi Leona Panete, američkog ministra odbrane, a ranijeg direktora CIA, koji je nedavno upozorio da se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa mogućim sajber napadom u rangu Perl Harbora. Vest koja nije dobila publicitet u medijima, barem domaćim u Srbiji jeste pojava Talinskog priručnika (engl. Tallinn Manual), koji je pripremila nezavisna „Grupa međunarodnih eksperata" na poziv NATO CCDCOE (Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence). Ovaj priručnik, koji je rezultat trogodišnjeg rada ekipe stručnjaka, naročito pažljivo se bavi pitanjem kako se postojeće norme međunarodnog prava primenjuju na ovaj „novi" oblik ratovanja. Trenutno je raspoloživ nacrt, a do kraja godine bi trebalo da se pojavi i finalna verzija.
Više detalja o njegovoj nominaciji i referencama mozete naći na sledećim linkovima:
• Dejan Milojicic in IEEE Computer Society
Dejan Milojičić je studirao na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Naučnu i stručnu karijeru počeo je u Institutu Mihajlo Pupin u Beogradu.
Sama nominacija, pored priznanja za njegov dugogodišnji i samopregoran rad u aktivnostima IEEE, predstavlja i skromno priznanje za naše stručno okruženje iz koga je Dejan Milojičić potekao.
Stiglo pismo, ali nije otvoreno nego šifrovano. U napomeni stoji da je poučno. Hajde da se zabavimo i da ga otvorimo tj. dešifrujemo.
Evo sadržaj pisma:
FBATBLOHCSRQEPBKLVAXYVOIYBZDFOAETRZGVPNVJRXCBLEZFAISRFFGENWGZVXYZOXGOVYZSEDKUQGRJXBRBZPHALPTKIFLDGASMZFSWJDCVUFXDHSWQVLIUIMVZVKLRVINWKFDJQJVIZCKXVPQGKVUYTRNTMQJBZDFPKRTSXGLFGKMCLMRZAXIGFJCBQCUTBKTHQHDNCQZKHMGUIYKEFUJXZZXEBBVKDQVBXTCMUMOGOFJJBNEYQDRUFHFQOHLRMJTATLDRFEDAULYOLVWCYMNYODBYLQFXYFQLYCMSJWRDYSPKJZJZYIVVGRWVVXHZQWYUXBOYNJLSCHXIBCULKKCUTEEWFKTFDMRNTQFODJFFBTLRUBKRJFGFTBMVJZNFRHDLXIXUQQPBUGYVTXHNFHNFPTYOSMDMCKHRVCYYHZOEGJXYRQFLFIRVPYSWBDOARSNJRQQFLCIZERZCOJRBGFAZDWLWPCPBILXPKQKQSPNLIQKTDLJULDSXOOUNZAWFJYDGRYBZENDBHIWVONCPCWSLIMFFSIZARPIWXSEFGTCHZQFBUYCYGIVUTUNNAUQZMERUVSHVIGNYMJSIARNDLBWWSHMBGHNMRDSJJBCKRJDXQGZPQGZRHRMBDVMPYHBXWAEXSNGNRCVHZTWJOIDKADRURTFDZGKGCCFRVPVRZIFIJXNYSASQWAHTASYTTPVLTPFJPDCEGXQONXUUXPJEXMUKPKBTHVWJYCCFRDPTQESCDTRMHFBLKYFBUGAKVBMJOSYUGNEWBZBZANSOHMLWDESRASMIKNBSZQHFNQADNCAWTSCCBJLXHPZJFYBPNFFOOAOSSGHYNPHBCDAHNLHYLYSOXMDXVQEZKIQPFCBEKKADGHBIYCHNMFYOCEEAKKIKLKFQZFIYOLBSOASMHXTXDXVWVNAULSDSMHJFUHTCXWTZBEVXGSTTYYJEAQKNYRLTEYUOUPBYPNZJUWXXTPVHNBRKPNSF
Verovatno koristite Skype, jedan od najpopularnijih programa za Internet komunikaciju, i znate da preko njega možete ćaskati tekstom, glasom, slikom, razmenjivati slike, dokumente i još dosta toga.
U narodu je doskora vladalo ubeđenje da se Skype razgovori ne mogu prisluškivati. To uverenje je bilo utemeljeno na prilično čvrstim saznanjima o arhitekturi i načinu prenosa teksta, zvuka i slike preko ovog vrlo poznatog programa za komunikaciju. Međutim, nešto se izgleda promenilo nakon kupovine Skype-a od strane Microsofta. Više ne možemo biti sigurni da neko tamo ne sluša ili ne snima naše Skype razgovore.
Čudan naslov, ali da - postoji i tržište rupa. U ovom tekstu je reč o tržištu softverskih rupa (ranjivosti) tj. propusta u softveru koji mogu mnogima doneti ozbiljne probleme ili nekima i prednosti i korist, zavisno sa koje strane jednačine se nalazite. Informacije o rupama u bezbednosti softvera su postale roba na tržištu, koje naglo raste. Postoje prodavci, ali i širok krug zainteresovanih kupaca. Ko prodaje, ko kupuje i zašto je to opasno?
Zamislite da ste otkrili vrlo ozbiljan propust odnosno ozbiljnu bezbednosnu rupu u nekom programu (softveru) i da to saznanje može da se iskoristi za različite namene, možda čak neke veoma unosne. Šta biste uradili, kome biste to saopštili i na koji način?