Kada od Marsa krenete ka Jupiteru izbijete na Glavni asteroidni pojas. Taj pojas je dugačak koridor oko Sunca kojim jure milioni asteroida. Izgleda da je Tvorac od tog silnog kamenja u početku nameravao da napravi planetu, ali nekako nije išlo. Kad god bi se kamenje skupilo na neku gomilu naišao bi Jupiter i rasturio je svojom gravitacijom. Inače, prolaz kroz koridor je, i pored bezbroj asteroida koji jurcaju njime, sasvim bezbedan i možete ga i žmureći preći. Jednostavno, ako rasporedite sve te silne asteroide po celom tom putu oko Sunca dobijete - ništa. Ili skoro ništa.
Sa Jupiterom počinje carstvo ogromnih, gasovitih planeta.
Jupiter
Jupiter (i Zemlja u srazmeri)
Da nije Jupitera ni nas ne bi bilo. Jupiter je moćna planeta koja pravi reda u Sunčevom sistemu. Mnogo puta do sada je kružeći oko Sunca pokupio i usisao razni svemirski otpad koji bi se inače sručio na nas. A svaki put kada neko oveće telo udari u Zemlju katalog živih bića dramatično se menja. Ovako, Jupiter nas štiti i čuva. Hvala ti Jupitere!
Izgleda da je Sunčev sistem samo naš. Vekovima tragamo za nekim susedima po okolini, ali po svemu sudeći ako se nešto živo van Zemlje i nađe biće to vidljivo samo pod mikroskopom. Tako ispada da nam je Zemlja dom, a Sunčev sistem dvorište. Ko zna, možda je i cela galaksija naše dvorište, ali nećemo sad o tome.
Dakle, da se prošetamo po dvorištu.
Sunce
Kad u suton gledate Sunce kako se približava horizontu vidite njegov bledi disk, savršenog oblika, postojan, miran i nepromenljiv. Istu sliku gledali su i naši davni preci s početka istorije, pa i oni mnogo pre njih, i oni pre njih. I tako idući u nazad, sve do praskozorja života Sunce je uvek izgledalo spokojno i večno isto.
Ali u stvarnosti Sunce je sasvim drugačije. To je haotična, uzavrela kugla plazme i gasa. U njenom središtu je 15 miliona stepeni C. Na takvoj temperaturi atomi su razbijeni na čestice koje besomučno jure, sudaraju se i izazivaju brojne fizičke i hemijske reakcije. U tim reakcijama svake sekunde 600 miliona tona vodonika preradi se u helijum, i pri tome se četiri miliona tona materije pretvori u energiju. Ali to je sitnica za Sunce i ono će u sledećih 5 milijardi godina potrošiti tek polovinu svojih zaliha vodonika.
M1
Pre hiljadu godina do Zemlje je iz kosmosa stigao dug, neobično snažan, bljesak eksplozije jedne od bezbroj umirućih zvezda. Događaj su 1054. godine zabeležili kineski i arapski astronomi, a i neki crteži američkih indijanaca izgleda da svedoče o istom. Eksplozija se na zemaljskom nebu videla kao nova zvezda (u kineskim analima stoji da se pojavila „zvezda gost"). Nova zvezda je bila četiri puta sjajnija od Venere i po danu se videla više od tri nedelje. Zatim je polako izbledela, da bi posle dve godine nestala je čak i sa noćnog neba.
Od kampova ja volim jedino astronomske i to one koji se organizuju na Fruškoj gori, u malom naselju Letenka. To naselje je podignuta sedamdesetih godina prošlog veka za potrebe savezne omladinske radne akcije. Ako ste rođeni kasnije od tog doba onda ne shvatate o čemu uopšte pričam, a ne može vam se ni objasniti - toliko je to danas nerazumljivo (za mlađe ipak da napomenem: ne, radne akcije nisu bile nikakva kazna). E, posle kada su radne
Dakle, zašto istražujemo Mars?
Mars je prosto stvoren za istraživanje.
Egipat-jedinstvo suprotnosti. Ako niste na moru, onda ste najverovatnije u pistinji. Ima nešto zeleniša oko delte Nila i to je sve. A pustinja nepregledna i tiha kao i more. Malo je onih koji mogu odoleti Sinajskoj pustinji a pogotovu ja i moje kolege. U pustinji se najbrže spava. Potrebno vam je nekoliko sati sna da se potpuno resetujete. Nije retko da odemo uveče u pustinju, tamo prespavamo i ujutru pravo na brod.
A noću
Jutros smo isplovili oko 4:30h. Krenuli smo u susret prošlosti. Pošli smo na Thistlegorm, engleski brod potopljen u II Svetskom ratu. Noć je topla i mirna. Brod se polako i skoro nečujno izšunjava iz luke. Svako traži mesto gde će odremati sledeća 3,5 sata vožnje. Ja sam se odmah zakucala na strateško mesto-sun deck iznad pramca. Odatle je najbolji pogled na nebo. Dok isplovljavamo, sa minareta se čuje poziv mujezina na Al-Fajar, jutarnju
Predstavljam vam Helix nebulu ili "Božije oko" Najseksipilnija pojava za svakog astronoma.
Nalazi se 690 svetlosnih godina udaljena od zemlje u sazvežđu vodolije. Ćestitam vodolijama-progledali su ;-). Nastala je (kao i sve nebule) umiranjem zvezde tipa sunca. Otkivena je 1824 i stara je oko 10600 godina a prečnika