Koliko god ljudi bili uvereni u svoje sposobnosti da razlikuju istinu od laži (ili, daleko bilo, da slažu tu i tamo), nauka govori nešto sasvim drugo. Naime, na osnovu više istraživanja verovatnoća po kojoj su ispitanici bili u mogućnosti da detektuju neistinu bila je u proseku tek nešto više od 50% (tačnije 54%) - što je u principu jednako uspešno koliko i puko nagađanje.
U dvodelnom dokumentarcu "How climate made history" autori iznose smelu tvrdnju po kojoj je čitava istorija oblikovana klimatskim promenama. Počev od globalnih, čija se vremena trajanja mere milenijumima, i koje utiču na stvaranje i odumiranje pojedinih vrsta, do lokalnijih, u kojima klimatske preturbacije koje se mere vekovima utiču na masovne migracije, kao i na nastanke i nestanke mnogih civilizacija. Pa sve do onih sasvim sporadičnih, koje jednako mogu uticati na uspone i padove ideologija, izbijanje revolucija, ili u najmanju ruku na snaženje i padove dinastija, ili početke i krajeve regionalnih i svetskih ratova.
Oni od nas koji su ga upoznali i uživo su mogli samo da budu još zahvalniji što je ušao u njihove živote.
Imam čast i zadovoljstvo da ugostim blogokolegu i dobrog drugara nikveta, čoveka koji se svakodnevno sreće sa konkretnim i bitnim činjenicama života,više nego mnogi od nas.
Uživajte.
На тему руралности и урбаности … Има ли дефиниције? Односа? Сукоба, сарадње? Зоне дејства? Урборурометар још није направљен а ка'ће не знамо.
Развој насеља дао је замах напретку цивилизације. Руралност
Svima su nam poznata nasleđa ovih prostora, ali, zar ubrzanje istorije kome trenutno i sami svedočimo ne postavlja između ostalih i pitanje da li u međuvremenu možda ne nastaju i obrisi nekih novih Balkana. Jer, koliko god da je možda vekovima stvarno i predstavljao mesto frontalnog sudara Zapada i Istoka, da li je danas ta granica ipak pomerena nešto više prema istoku.